Edicija Najbolja pokrenuta je 2012. godine objavljivanjem pet knjiga, četvoro Pančevaca i autorkom iz Beograda. Objavljene su sledeće knjige: Čarna Popović ,,Belo Blato", Ana Seferović ,,Zvezda od prah-šećera", Jasmina Topić ,,Dok neko šapuće naša imena", Dejan Čančarević ,,Sto malih pesama" i Jasna Milićev ,,Ne brinem više".
Godine 2013. objavljene su četiri pesničke knjige: Slađana Šimrak ,,Normale", Jelena Marinkov "Sugarfree", Bojan Savić Ostojić ,,Stereorama" i Danica Vukićević ,,Svetlucavost i milost".
U godini 2014-2015 najavljujemo izdanja koja uskoro izlaze iz štampe: ljiljana Ilić ,,Preča posla", Jovan Popović ,,Gautamina sazvežđa" i Jelica Kiso ,,Gvozdeni tanjir".
U narednim godinama, do danas, trudili smo se da, uprkos svim teškoćama i faktički volonterskom radu, objavimo svake godine po neko novo izdanje, te se nadamo da će objavljivanje biti moguće i ubuduće.
* * *
2012.
Ana Seferović, rođena u Beogradu, diplomirala je na katedri za orijentalistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, a objavila je dve knjige poezije: “Duboki kontinent” (Matica srpska, 2000) i “Beskrajna zabava” (Narodna knjiga, 2004). Koautorka je antologija “Diskurzivna tela poezije” (AŽIN, 2004), “Tragom roda smisao angažovanja” (DEVE, 2006) i “24/7 tragom ljubavi” (DEVE, 2007). Koautorka je drame “Diskretne žene, dekorativno dete, danska doga” (Scena, 2008), kao i drame “Plovidba”.
Poezija i proza joj je objavljena u mnogim časopisima i antologijama,a prevedena je na poljski, slovenački, ruski, nemački, bugarski, engleski i francuski. Trenutno se bavi poetskim instalacijama i jedna je od urednica antologije 11 9 / Web Streaming Poetry, koja je deo supernova.net platforme, spajajući poeziju sa drugim umetnostima. Živi u Londonu.
Čarna Popović, rođena 1989. u Pančevu, objavila je prvu knjigu pesama “Autokanibalizam” u Matici srpskoj 2010. Knjiga statusa “Za lajk, ne za ignor, ja sam rođena” izašla je u KOV-u 2011. Studira srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću na Filološkom fakultetu u Beogradu. Kourednica je ,,Rukopisa". Nedavno je iz štampe izašla njena četvrta knjiga poezije, dvojezično, na srpskom i rumunskom, ,,Ostrvo s vlagom", Libertatea, Pančevo.
Jasmina Topić piše poeziju, prozu, književne prikaze, kolumne i eseje. Objavila je osam pesničkih knjiga i nekoliko priča u različitim projektima. Pesme su joj prevođene na slovenački, engleski, nemački, danski, portugalski, poljski, španski. Dobitnica je nekoliko evropskih književnih stipendija. Uređuje Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije ,,Rukopisi”. Pesme su joj zastupljene u nekoliko izbora savremene srpske poezije. Koordinira i ko-uređuje ediciju Najbolja. Moderira književni program u Pančevu i vodi književnu radionicu ,,Rukopisi" u Domu omladine Pančevo. Dobitnica je nagrada “Matićev šal” (2002) “Duškovićeva zvona” (2002) i ,,Milica Stojadinović Srpkinja" (2021). Link stranice: https://jasminatopic.sitey.me/
Objavila je knjige pesama: ,,Suncokreti. Skica za dan” (Zajednica književnika Pančeva, 1997), ,,Pansion. Metamorfoze” (CSM, Beograd, 2001), ,,Romantizam" (Narodna knjiga – Alfa, 2005), ,,Tiha obnova leta” (Povelja, Kraljevo, 2007), ,,Dok neko šapuće naša imena" (UKKPP, 2012), ,,Plaža Nesanica (KCNS, 2016), ,,Privremeni boravak" (Arhipelag, 2020), kao i priče u projektima: “Projekat Kortasar” (Povelja, 2003), “Božji ljudi” (Službeni glasnik, 2010), “Simpozium” (Subotica, 2010), “Kod srpskog pisca” (Službeni glasnik, 2011). Članica je Srpskog književnog društva.
Jasna Milićev, rođena u Pančevu 1968. godine, bavi se poezijom, književnom kritikom, prozom i lekturom. Objavljivala je u književnoj periodici, uređivala “Rukopise” i bila jedan od urednika časopisa “Kvartal”. Učestvovala je 2001. na susretima pesnika sveta u Vašingtonu (nagrada “International Poet of Merit”). Objavila je zbirke pesama: “Šaram po glavi” (KOV, 1994.), za koju je dobila nagradu “Matićev šal” za 1995. godinu, i “Bašta modre kiše” (Narodna knjiga, 2004.).
Poezija joj je prevođena na mađarski, poljski i engleski jezik. Članica je Društva književnika Vojvodine.
Dejan Čančarević, rođen u Pančevu 1975. godine, objavio je zbirke pesama: “Gravitacija” (2005), Narodna knjiga - Alfa, “1871 [narativnost.patriotizam]” (2007), “Svakodnevlje” (2009). Bavi se poetskim izvođenjem i novinarstvom, a vodi i blog na http://insomnija.blogspot.com
2013.
Slađana Šimrak, rođena 1990. godine, živi u Staroj Pazovi i studira matematiku u Beogradu. Prvi put objavila pesme 2008. godine, kao finalistkinja Limskih večeri poezije u Priboju. Kasnije još nekoliko puta, u zbornicima Rukopisi (Pančevo), Garavi Sokak (Inđija), časopisima „The Split Mind“ (Split), „TIT“ (Beograd), elektronskom časopisu „Libartes“, i dva puta ušla među finaliste festivala „Art Attack“ u Zagrebu. Sa drugarima uređuje zbornik „džBujanje“ koji okuplja mlade staropazovačke autore. Njena prva zbirka poezije objavljena je 2010. godine kao nagrada na konkursu „Desanka Maksimović“ koji raspisuju Valjevska gimnazija i Srpska književna zadruga. Naziv „U desetom selu“ zbirka je dobila zahvaljujući pesmi Grigora Viteza - „Kako živi Antuntun“. Za knjigu pesama ,,Normale" dobila nagradu ,,Aladin Lukač".
Bojan Savić Ostojić je rođen 1983. u Beogradu. Diplomirao je 2007. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, na katedri za francuski jezik i književnost. Objavio je poemu Stvaranje istine (SKC Kragujevac, 2003).
Poeziju, prozu i prevode je objavljivao u periodici. Prevodi sa francuskog jezika. U oktobru 2007. Clio je objavio njegov prevod Kafkine biografije autora Žerara-Žorža Lemera. Kourednik je bloga posvećenog savremenoj poeziji jurodivi.blogspot.com.
Jelena Marinkov (1963, Vršac). Zbirke poezije Noć u zebri iz 1991. i Vukovi i vozovi iz 1998. objavila je u rodnom gradu u Književnoj opštini Vršac. Uvrštena je u više antologija savremene srpske i ženske poezije u zemlji i inostranstvu. Učestvovala je u brojnim umetničkim, medijskim i društveno angažovanim projektima. Okušala se kao novinar, službenica, agent za nekretnine, opštinski PR, domaćica. Živi i šeta se po Vršcu.
Danica Vukićević, afirmisana pesnikinja srednje generacije. Objavila desetine pesničkih knjiga. Dobitnica nagrade ProFemina za 1995. godinu, nagrade ,,Biljana Jovanović" 2007. godine i ,,Milica Stojadinović Srpkinja" za 2014. godinu.
2014/2015.
Jelica Kiso, rođena 1979. godine. Piše poeziju, prozu, dramu i likovnu kritiku. Do sada objavila u časopisima: ”Znak”, ”Tekst”, ”Braničevo”, ”URB”, ”Koraci”, ”Zlatna Greda”, ”Ulaznica”, ”Sveske”, u elektronskom časopisu ”Agon” i mnogim drugim. Autor ”Malih novina” od februara 2010. godine. Dobitnica književne nagrade Ulaznica 2009 (prva nagrada za poeziju). Prva zbirka poezije Crna sreća, osvojena na konkursu Prvenac (SKC Kragujevac), objavljena je za ovogodišnji (55-ti) sajam knjiga u Beogradu. Jedan od osnivača književno-umetničke asocijacije ”Klub 9”, kao i likovnog udruženja ”GnH”. Bavi se video instalacijama. Godine 2009. i 2010. prikazivala projekcije kratkih filmova u matičnoj biblioteci Milutin Bojić, kao i u galeriji ”Le Petit Consulat” (Tešnjar, Valjevo). Član neformalne grupe umetnika ”Vir”.
Jovan Popović (1973, Pančevo). Glumac i pesnik. Zaposlen u Pozorištu lutaka "Pinokio". Dobitnik nekoliko glumačkih nagrada ("Plaketa - Zlatna Iskra" za glumu, Međunarodnog stručnog žirija u Kragujevcu 2013. godine, za ulogu kralja u "Kraljevskom novom odelu", nagrada za ulogu Strašila u predstavi "Čarobnjak iz Oza" na Međunarodnom pozorišnom festivalu u Sarajevu (2006) i ostale. Za prvi pesnički rukopis "Godine večnosti" osvojio nagradu "Disovo proleće" u Čačku, za isti dobio "Brankovu nagradu" u Sremskim Karlovcima (2002). Objavljivao poeziju u periodici ( "Ulaznica", "Zlatna greda", "Sveske", "Letopis Matice srpske", "Kvartal", "Rukopisi"...). Živi u Pančevu.
Ljiljana Ilić je rođena i živi u Beogradu. Završila nemački jezik i književnost. Prevodi s nemačkog i engleskog jezika. Objavila zbirku „Nije zabava to sve“ u izdanju Pesničenja. Pesme su joj objavljene u raznim književnim časopisima na češkom, poljskom, slovenačkom i nemačkom jeziku. Piše i za decu. Peva u najmanje dva muzička sastava.
Nika Dušanov (1978, Osijek). Diplomirao srpsku književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objavio knjigu pesama „Bacač noževa“ (Prva knjiga Matice srpske, 2005.) kao i poeziju i prozu u brojnim književnim časopisima u Srbiji. Zаstupljen je u Zborniku novije novosadske poezije „Nešto je u igri”(2008), u Panorami nove poezije u Srbiji „Restart“ (2014). Piše poeziju, prozu i eseje. Prevođen na nemački jezik.
2017.
Branislav Živanović (1984, Novi Sad), osnovne i master studije završio je na Odseku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Piše poeziju, esej i književnu kritiku. Aktivan je kao rep artist. Zastupa ideju da se poezija govori – repoezija: verbalna perkusija sa ili bez instrumentalne pratnje, što promoviše kroz svoja muzička izdanja i pesničke i muzičke nastupe. Objavio je dve knjige poezije: Pogledalo (2010) [Brankova nagrada, 2010] i Crno svetlo (2012). Jedan je od urednika portala za književnost, filozofiju i društvenu teoriju, Rizom. Član je Društva književnika Vojvodine. Živi i radi u Novom Sadu.
Milka Popović (1977, Pančevo). Gimnaziju je završila u Pančevu, a diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Dobitnik je nagrade „Mladi Dis“ za rukopis prve zbirke pesama 2007. godine u Čačku. Živi i radi u Pančevu.
Dejan Bosnić (1971, Pančevo). Diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Objavio dve zbirke poezije: ,,Grad od kože" (KOV, 1995) i ,,Detalji vidokruga" (Narodna knjiga, 2004). Direktor je Gradske biblioteke u Pančevu.
2018.
Predrag Almažan (1983, Pančevo). Poeziju objavljivao u pančevačkim Rukopisima, takođe, koautor je knjige ,,Neofetus" sa Ivanom Tulićem i Draganom Mladenović. Bavi se izradom unikatnog nakita. Živi u Pančevu. Ovo je njegova druga knjiga poezije.
Bojan Samson (1978, Osijek). Bibliotekar i profesor književnosti. Objavio zbirku pesama ,,Superblues" 2007. godine. Jedan od priređivača zbornika novosadske poezije ,,Nešto je u igri" 2008. godine. Više godina bio angažovan Centru za novu književnost NEOLIT. Osnivač Kulturnog centra ,,Luna". Zajedno sa Sergejem Stankovićem čini poetsko-muzički duo ,,Bašta fetiša". Objavljivao prozu, poeziju i književnu kritiku u domaćoj periodici i na Internetu, a prevođen je i na rumunski jezik.
2020.
Stefan Stanojević (1995, Pančevo). Studira srpsku književnost i jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavljen na više internet portala, u onlajn i fizičkim izdanjima časopisa, u zborniku „Rukopisi” 39, 40, 41 i 42. Od 2015. održao preko trideset večeri poezije i tako vratio učestala čitanja poezije u svom gradu. Od januara 2018. uređuje jedini pančevački književni serijal „Punchtown poetry” u klubu „Štab Pogon.” Objavio je zbirku poezije „Mladi Atlas” (BKG, 2016). Radio je kao novinar, fizički radnik, profesor na zameni, magacioner. Član je Udruženja književnika i književnih prevodilaca Pančeva.
Sofija Živković (1985, Beograd).Objavila je dve knjige poezije: „Sobe” (najuži izbor za Brankovu nagradu) i „Kafa u pet”, kao i knjigu flanerske proze „Intimni vodič kroz Dorćol i okolinu”. Kao prevodilac boravila je na stipendijama u Švajcarskoj i Nemačkoj, a kao autor u Austriji (dva puta Krems i Grac); gostovala je i na nekim književnim festivalima (Literatur und Wein, Sommerloch). Pojedinačne pesme i eseji objavljeni su joj u prevodu na nemački, mađarski, albanski, engleski, arapski, a njena kraća knjiga poezije objavljena je pod naslovom „Grüne Nacht in Babylon”, Aramo Edition, u Beču. Pesme iz ove zbirke uvršćene su u program i katalog izložbe Lesera Urija u Nemačkoj, aprila 2020.
2022.
Tijana Savatić (1994, Pančevo). Piše poeziju i tekstove o fenomenima u polju vizuelnih umetnosti. Do sada je objavljivala u nekolicini regionalnih časopisa, zbornika i portala. Organizovala je niz javnih čitanja, večeri izvođenja poezije, razgovora o vizuelnim umetnostima i druge forme produkcije i prezentacije umetničkih projekata u Beogradu, Pančevu i regionu. Od januara 2020. godine osmišljava i vodi ciklus autorskih predavanja pod nazivom Izvođenje poezije na filmu, u Studentskom kulturnom centru Beograda, kao i ciklus radionica Ig.zlozba u Kulturnom centru Beograda. Zbirka ,,San Severija" je njena prva knjiga poezije.
Gorica Radmilović (1992, Sombor). Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na odseku za srpsku književnost i jezik. Na istom fakultetu odbranila je master rad – „Politika i književnost – Embahade Miloša Crnjanskog” (2017). Trenutno je zaposlena kao stručni saradnik na Leksikonu pisaca srpske književnosti u Matici srpskoj. Dokotorand je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objavila zbirku poezije Striži masku, konak nemaš, Sremski Karlovci 2017. Priredila: Ulog uma čelovečeskoga (1808) (sa Milenom Zorić), Novi Sad 2019; Jovan Ljuštanaović, Pozorište kroz zečje uši, Novi Sad 2021; Jasmina Topić, Sada smo na ostrvima, Novi Sad 2022. Dobitnica je nagrade „Stražilovo” (2017). Prevodima, poezijom, naučnim radovima i prikazima zastupljena je u časopisima: Letopis Matice srpske, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, Noema, SRP, Beleške, Detinjstvo, Povelja, KULT, Novi polis, Poenta. Govori engleski, španski, francuski i portugalski jezik.
2023.
Biljana Stajić (1977, Split). Završila je Gimnaziju „Jovan Jovanović Zmaj” u Novom Sadu i Fakultet dramskih umetnosti, odsek dramaturgija u Beogradu. Njena prva pesnička knjiga „Ručak za 100 dindži” objavljena je u ediciji „Prva knjiga” Matice srpske. Jedan je od osnivača Alser Culture Ground iz Beča. Živi i radi u Beču, sa porodicom i mačkama.
Uroš Đorović (2001, Beograd). U Pančevu završava osnovnu školu i gimnaziju. U srednjoj školi, u sklopu radionice kreativnog pisanja, počinje da piše i da se ozbiljnije bavi poezijom. Kasnije započinje studiranje na Filološkom fakultetu na katedri za Opštu književnost i teoriju književnosti. Njegove pesme objavljivane su u zborniku „Rukopisi“ šest godina za redom i 2017. godine dobio je nagradu „Milana Janićijević“ za kratku formu. Ovo je njegova prva zbirka poezije.
Tijana Sladoje (Sarajevo, 1989). Završila je master studije iz engleske književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objaviljivala je poeziju i prevode sa engleskog jezika u domaćoj periodici. Objavila je zbirku pesama „Oderotine“ (ZAPROKUL, 2021) za koju je dobila nagrade „Novica Tadić“ (2021) i „Bajo Džaković“ (2022).
2024.
Vukašin Štreker (Beograd, 1978). Odrastao je u Pančevu i tu završio srednju školu. Od 2003. godine živi u Americi, prvo u Njujorku, a od 2023 u Majamiju. Oženjen je, ima sina i ćerku. Objavio je četiri zbirke poezije: „Govori glasno i vodi psa sa sobom!“ (Stari prostor, Novi Sad 2008), „Koliko je sati u Njujorku?“ (LOM, Beograd 2013), „Američki Košmar“ (LOM, Beograd 2015) i „Izdah odrubljene glave" (Književna radionica Rašić, Beograd, 2019). Knjiga „Američki Košmar“ našla se te godine u užem izboru za Oktobarsku nagradu grada Beograda. Štrekerov debitantski roman „Paklena šljiva“ (samizdat), našao se 2011. godine u užem izboru na konkursu VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman u regionu. Drugi roman, „Zabrana upotrebe vatre i
vode" (Književna radionica Rašić, Beograd 2014) bio je u užem izboru za Ninovu nagradu. Treći roman „Srčanost“ izlazi 2016. godine takođe u Književnoj radionici Rašić. Ovaj roman, u prevodu na engleski jezik (Dead Game), bio je u širem izboru za nagradu „Vilijem Fokner“ za najbolji neobjavljeni roman na engleskom jeziku. Krajem 2019. godine objavio je prvu zbirku kratkih priča „Daleko od Menhetna“. Jedna od priča iz knjige, „Američka Java“, nagrađena je na Festivalu Evropske Kratke Priče (FEKP). Priča „Ratni zločinci“, koja se takođe nalazi u zbirci, objavljena je u engleskom prevodu (War Dogs), u najstarijem književnom časopisu u Americi Reed kao finalista nagrade „Džon Stajnbek“ za kratku priču. Godine 2023. godine „Paklena šljiva“ dobija svoje prvo zvanično izdanje u režiji Udruženja Nezavisnih Pisaca Srbije i ulazi u širi izbor za Ninovu nagradu.
<
Godine 2013. objavljene su četiri pesničke knjige: Slađana Šimrak ,,Normale", Jelena Marinkov "Sugarfree", Bojan Savić Ostojić ,,Stereorama" i Danica Vukićević ,,Svetlucavost i milost".
U godini 2014-2015 najavljujemo izdanja koja uskoro izlaze iz štampe: ljiljana Ilić ,,Preča posla", Jovan Popović ,,Gautamina sazvežđa" i Jelica Kiso ,,Gvozdeni tanjir".
U narednim godinama, do danas, trudili smo se da, uprkos svim teškoćama i faktički volonterskom radu, objavimo svake godine po neko novo izdanje, te se nadamo da će objavljivanje biti moguće i ubuduće.
* * *
2012.
Ana Seferović, rođena u Beogradu, diplomirala je na katedri za orijentalistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, a objavila je dve knjige poezije: “Duboki kontinent” (Matica srpska, 2000) i “Beskrajna zabava” (Narodna knjiga, 2004). Koautorka je antologija “Diskurzivna tela poezije” (AŽIN, 2004), “Tragom roda smisao angažovanja” (DEVE, 2006) i “24/7 tragom ljubavi” (DEVE, 2007). Koautorka je drame “Diskretne žene, dekorativno dete, danska doga” (Scena, 2008), kao i drame “Plovidba”.
Poezija i proza joj je objavljena u mnogim časopisima i antologijama,a prevedena je na poljski, slovenački, ruski, nemački, bugarski, engleski i francuski. Trenutno se bavi poetskim instalacijama i jedna je od urednica antologije 11 9 / Web Streaming Poetry, koja je deo supernova.net platforme, spajajući poeziju sa drugim umetnostima. Živi u Londonu.
Čarna Popović, rođena 1989. u Pančevu, objavila je prvu knjigu pesama “Autokanibalizam” u Matici srpskoj 2010. Knjiga statusa “Za lajk, ne za ignor, ja sam rođena” izašla je u KOV-u 2011. Studira srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću na Filološkom fakultetu u Beogradu. Kourednica je ,,Rukopisa". Nedavno je iz štampe izašla njena četvrta knjiga poezije, dvojezično, na srpskom i rumunskom, ,,Ostrvo s vlagom", Libertatea, Pančevo.
Jasmina Topić piše poeziju, prozu, književne prikaze, kolumne i eseje. Objavila je osam pesničkih knjiga i nekoliko priča u različitim projektima. Pesme su joj prevođene na slovenački, engleski, nemački, danski, portugalski, poljski, španski. Dobitnica je nekoliko evropskih književnih stipendija. Uređuje Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije ,,Rukopisi”. Pesme su joj zastupljene u nekoliko izbora savremene srpske poezije. Koordinira i ko-uređuje ediciju Najbolja. Moderira književni program u Pančevu i vodi književnu radionicu ,,Rukopisi" u Domu omladine Pančevo. Dobitnica je nagrada “Matićev šal” (2002) “Duškovićeva zvona” (2002) i ,,Milica Stojadinović Srpkinja" (2021). Link stranice: https://jasminatopic.sitey.me/
Objavila je knjige pesama: ,,Suncokreti. Skica za dan” (Zajednica književnika Pančeva, 1997), ,,Pansion. Metamorfoze” (CSM, Beograd, 2001), ,,Romantizam" (Narodna knjiga – Alfa, 2005), ,,Tiha obnova leta” (Povelja, Kraljevo, 2007), ,,Dok neko šapuće naša imena" (UKKPP, 2012), ,,Plaža Nesanica (KCNS, 2016), ,,Privremeni boravak" (Arhipelag, 2020), kao i priče u projektima: “Projekat Kortasar” (Povelja, 2003), “Božji ljudi” (Službeni glasnik, 2010), “Simpozium” (Subotica, 2010), “Kod srpskog pisca” (Službeni glasnik, 2011). Članica je Srpskog književnog društva.
Jasna Milićev, rođena u Pančevu 1968. godine, bavi se poezijom, književnom kritikom, prozom i lekturom. Objavljivala je u književnoj periodici, uređivala “Rukopise” i bila jedan od urednika časopisa “Kvartal”. Učestvovala je 2001. na susretima pesnika sveta u Vašingtonu (nagrada “International Poet of Merit”). Objavila je zbirke pesama: “Šaram po glavi” (KOV, 1994.), za koju je dobila nagradu “Matićev šal” za 1995. godinu, i “Bašta modre kiše” (Narodna knjiga, 2004.).
Poezija joj je prevođena na mađarski, poljski i engleski jezik. Članica je Društva književnika Vojvodine.
Dejan Čančarević, rođen u Pančevu 1975. godine, objavio je zbirke pesama: “Gravitacija” (2005), Narodna knjiga - Alfa, “1871 [narativnost.patriotizam]” (2007), “Svakodnevlje” (2009). Bavi se poetskim izvođenjem i novinarstvom, a vodi i blog na http://insomnija.blogspot.com
2013.
Slađana Šimrak, rođena 1990. godine, živi u Staroj Pazovi i studira matematiku u Beogradu. Prvi put objavila pesme 2008. godine, kao finalistkinja Limskih večeri poezije u Priboju. Kasnije još nekoliko puta, u zbornicima Rukopisi (Pančevo), Garavi Sokak (Inđija), časopisima „The Split Mind“ (Split), „TIT“ (Beograd), elektronskom časopisu „Libartes“, i dva puta ušla među finaliste festivala „Art Attack“ u Zagrebu. Sa drugarima uređuje zbornik „džBujanje“ koji okuplja mlade staropazovačke autore. Njena prva zbirka poezije objavljena je 2010. godine kao nagrada na konkursu „Desanka Maksimović“ koji raspisuju Valjevska gimnazija i Srpska književna zadruga. Naziv „U desetom selu“ zbirka je dobila zahvaljujući pesmi Grigora Viteza - „Kako živi Antuntun“. Za knjigu pesama ,,Normale" dobila nagradu ,,Aladin Lukač".
Bojan Savić Ostojić je rođen 1983. u Beogradu. Diplomirao je 2007. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, na katedri za francuski jezik i književnost. Objavio je poemu Stvaranje istine (SKC Kragujevac, 2003).
Poeziju, prozu i prevode je objavljivao u periodici. Prevodi sa francuskog jezika. U oktobru 2007. Clio je objavio njegov prevod Kafkine biografije autora Žerara-Žorža Lemera. Kourednik je bloga posvećenog savremenoj poeziji jurodivi.blogspot.com.
Jelena Marinkov (1963, Vršac). Zbirke poezije Noć u zebri iz 1991. i Vukovi i vozovi iz 1998. objavila je u rodnom gradu u Književnoj opštini Vršac. Uvrštena je u više antologija savremene srpske i ženske poezije u zemlji i inostranstvu. Učestvovala je u brojnim umetničkim, medijskim i društveno angažovanim projektima. Okušala se kao novinar, službenica, agent za nekretnine, opštinski PR, domaćica. Živi i šeta se po Vršcu.
Danica Vukićević, afirmisana pesnikinja srednje generacije. Objavila desetine pesničkih knjiga. Dobitnica nagrade ProFemina za 1995. godinu, nagrade ,,Biljana Jovanović" 2007. godine i ,,Milica Stojadinović Srpkinja" za 2014. godinu.
2014/2015.
Jelica Kiso, rođena 1979. godine. Piše poeziju, prozu, dramu i likovnu kritiku. Do sada objavila u časopisima: ”Znak”, ”Tekst”, ”Braničevo”, ”URB”, ”Koraci”, ”Zlatna Greda”, ”Ulaznica”, ”Sveske”, u elektronskom časopisu ”Agon” i mnogim drugim. Autor ”Malih novina” od februara 2010. godine. Dobitnica književne nagrade Ulaznica 2009 (prva nagrada za poeziju). Prva zbirka poezije Crna sreća, osvojena na konkursu Prvenac (SKC Kragujevac), objavljena je za ovogodišnji (55-ti) sajam knjiga u Beogradu. Jedan od osnivača književno-umetničke asocijacije ”Klub 9”, kao i likovnog udruženja ”GnH”. Bavi se video instalacijama. Godine 2009. i 2010. prikazivala projekcije kratkih filmova u matičnoj biblioteci Milutin Bojić, kao i u galeriji ”Le Petit Consulat” (Tešnjar, Valjevo). Član neformalne grupe umetnika ”Vir”.
Jovan Popović (1973, Pančevo). Glumac i pesnik. Zaposlen u Pozorištu lutaka "Pinokio". Dobitnik nekoliko glumačkih nagrada ("Plaketa - Zlatna Iskra" za glumu, Međunarodnog stručnog žirija u Kragujevcu 2013. godine, za ulogu kralja u "Kraljevskom novom odelu", nagrada za ulogu Strašila u predstavi "Čarobnjak iz Oza" na Međunarodnom pozorišnom festivalu u Sarajevu (2006) i ostale. Za prvi pesnički rukopis "Godine večnosti" osvojio nagradu "Disovo proleće" u Čačku, za isti dobio "Brankovu nagradu" u Sremskim Karlovcima (2002). Objavljivao poeziju u periodici ( "Ulaznica", "Zlatna greda", "Sveske", "Letopis Matice srpske", "Kvartal", "Rukopisi"...). Živi u Pančevu.
Ljiljana Ilić je rođena i živi u Beogradu. Završila nemački jezik i književnost. Prevodi s nemačkog i engleskog jezika. Objavila zbirku „Nije zabava to sve“ u izdanju Pesničenja. Pesme su joj objavljene u raznim književnim časopisima na češkom, poljskom, slovenačkom i nemačkom jeziku. Piše i za decu. Peva u najmanje dva muzička sastava.
Nika Dušanov (1978, Osijek). Diplomirao srpsku književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objavio knjigu pesama „Bacač noževa“ (Prva knjiga Matice srpske, 2005.) kao i poeziju i prozu u brojnim književnim časopisima u Srbiji. Zаstupljen je u Zborniku novije novosadske poezije „Nešto je u igri”(2008), u Panorami nove poezije u Srbiji „Restart“ (2014). Piše poeziju, prozu i eseje. Prevođen na nemački jezik.
2017.
Branislav Živanović (1984, Novi Sad), osnovne i master studije završio je na Odseku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Piše poeziju, esej i književnu kritiku. Aktivan je kao rep artist. Zastupa ideju da se poezija govori – repoezija: verbalna perkusija sa ili bez instrumentalne pratnje, što promoviše kroz svoja muzička izdanja i pesničke i muzičke nastupe. Objavio je dve knjige poezije: Pogledalo (2010) [Brankova nagrada, 2010] i Crno svetlo (2012). Jedan je od urednika portala za književnost, filozofiju i društvenu teoriju, Rizom. Član je Društva književnika Vojvodine. Živi i radi u Novom Sadu.
Milka Popović (1977, Pančevo). Gimnaziju je završila u Pančevu, a diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Dobitnik je nagrade „Mladi Dis“ za rukopis prve zbirke pesama 2007. godine u Čačku. Živi i radi u Pančevu.
Dejan Bosnić (1971, Pančevo). Diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Objavio dve zbirke poezije: ,,Grad od kože" (KOV, 1995) i ,,Detalji vidokruga" (Narodna knjiga, 2004). Direktor je Gradske biblioteke u Pančevu.
2018.
Predrag Almažan (1983, Pančevo). Poeziju objavljivao u pančevačkim Rukopisima, takođe, koautor je knjige ,,Neofetus" sa Ivanom Tulićem i Draganom Mladenović. Bavi se izradom unikatnog nakita. Živi u Pančevu. Ovo je njegova druga knjiga poezije.
Bojan Samson (1978, Osijek). Bibliotekar i profesor književnosti. Objavio zbirku pesama ,,Superblues" 2007. godine. Jedan od priređivača zbornika novosadske poezije ,,Nešto je u igri" 2008. godine. Više godina bio angažovan Centru za novu književnost NEOLIT. Osnivač Kulturnog centra ,,Luna". Zajedno sa Sergejem Stankovićem čini poetsko-muzički duo ,,Bašta fetiša". Objavljivao prozu, poeziju i književnu kritiku u domaćoj periodici i na Internetu, a prevođen je i na rumunski jezik.
2020.
Stefan Stanojević (1995, Pančevo). Studira srpsku književnost i jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavljen na više internet portala, u onlajn i fizičkim izdanjima časopisa, u zborniku „Rukopisi” 39, 40, 41 i 42. Od 2015. održao preko trideset večeri poezije i tako vratio učestala čitanja poezije u svom gradu. Od januara 2018. uređuje jedini pančevački književni serijal „Punchtown poetry” u klubu „Štab Pogon.” Objavio je zbirku poezije „Mladi Atlas” (BKG, 2016). Radio je kao novinar, fizički radnik, profesor na zameni, magacioner. Član je Udruženja književnika i književnih prevodilaca Pančeva.
Sofija Živković (1985, Beograd).Objavila je dve knjige poezije: „Sobe” (najuži izbor za Brankovu nagradu) i „Kafa u pet”, kao i knjigu flanerske proze „Intimni vodič kroz Dorćol i okolinu”. Kao prevodilac boravila je na stipendijama u Švajcarskoj i Nemačkoj, a kao autor u Austriji (dva puta Krems i Grac); gostovala je i na nekim književnim festivalima (Literatur und Wein, Sommerloch). Pojedinačne pesme i eseji objavljeni su joj u prevodu na nemački, mađarski, albanski, engleski, arapski, a njena kraća knjiga poezije objavljena je pod naslovom „Grüne Nacht in Babylon”, Aramo Edition, u Beču. Pesme iz ove zbirke uvršćene su u program i katalog izložbe Lesera Urija u Nemačkoj, aprila 2020.
2022.
Tijana Savatić (1994, Pančevo). Piše poeziju i tekstove o fenomenima u polju vizuelnih umetnosti. Do sada je objavljivala u nekolicini regionalnih časopisa, zbornika i portala. Organizovala je niz javnih čitanja, večeri izvođenja poezije, razgovora o vizuelnim umetnostima i druge forme produkcije i prezentacije umetničkih projekata u Beogradu, Pančevu i regionu. Od januara 2020. godine osmišljava i vodi ciklus autorskih predavanja pod nazivom Izvođenje poezije na filmu, u Studentskom kulturnom centru Beograda, kao i ciklus radionica Ig.zlozba u Kulturnom centru Beograda. Zbirka ,,San Severija" je njena prva knjiga poezije.
Gorica Radmilović (1992, Sombor). Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na odseku za srpsku književnost i jezik. Na istom fakultetu odbranila je master rad – „Politika i književnost – Embahade Miloša Crnjanskog” (2017). Trenutno je zaposlena kao stručni saradnik na Leksikonu pisaca srpske književnosti u Matici srpskoj. Dokotorand je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objavila zbirku poezije Striži masku, konak nemaš, Sremski Karlovci 2017. Priredila: Ulog uma čelovečeskoga (1808) (sa Milenom Zorić), Novi Sad 2019; Jovan Ljuštanaović, Pozorište kroz zečje uši, Novi Sad 2021; Jasmina Topić, Sada smo na ostrvima, Novi Sad 2022. Dobitnica je nagrade „Stražilovo” (2017). Prevodima, poezijom, naučnim radovima i prikazima zastupljena je u časopisima: Letopis Matice srpske, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, Noema, SRP, Beleške, Detinjstvo, Povelja, KULT, Novi polis, Poenta. Govori engleski, španski, francuski i portugalski jezik.
2023.
Biljana Stajić (1977, Split). Završila je Gimnaziju „Jovan Jovanović Zmaj” u Novom Sadu i Fakultet dramskih umetnosti, odsek dramaturgija u Beogradu. Njena prva pesnička knjiga „Ručak za 100 dindži” objavljena je u ediciji „Prva knjiga” Matice srpske. Jedan je od osnivača Alser Culture Ground iz Beča. Živi i radi u Beču, sa porodicom i mačkama.
Uroš Đorović (2001, Beograd). U Pančevu završava osnovnu školu i gimnaziju. U srednjoj školi, u sklopu radionice kreativnog pisanja, počinje da piše i da se ozbiljnije bavi poezijom. Kasnije započinje studiranje na Filološkom fakultetu na katedri za Opštu književnost i teoriju književnosti. Njegove pesme objavljivane su u zborniku „Rukopisi“ šest godina za redom i 2017. godine dobio je nagradu „Milana Janićijević“ za kratku formu. Ovo je njegova prva zbirka poezije.
Tijana Sladoje (Sarajevo, 1989). Završila je master studije iz engleske književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objaviljivala je poeziju i prevode sa engleskog jezika u domaćoj periodici. Objavila je zbirku pesama „Oderotine“ (ZAPROKUL, 2021) za koju je dobila nagrade „Novica Tadić“ (2021) i „Bajo Džaković“ (2022).
2024.
Vukašin Štreker (Beograd, 1978). Odrastao je u Pančevu i tu završio srednju školu. Od 2003. godine živi u Americi, prvo u Njujorku, a od 2023 u Majamiju. Oženjen je, ima sina i ćerku. Objavio je četiri zbirke poezije: „Govori glasno i vodi psa sa sobom!“ (Stari prostor, Novi Sad 2008), „Koliko je sati u Njujorku?“ (LOM, Beograd 2013), „Američki Košmar“ (LOM, Beograd 2015) i „Izdah odrubljene glave" (Književna radionica Rašić, Beograd, 2019). Knjiga „Američki Košmar“ našla se te godine u užem izboru za Oktobarsku nagradu grada Beograda. Štrekerov debitantski roman „Paklena šljiva“ (samizdat), našao se 2011. godine u užem izboru na konkursu VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman u regionu. Drugi roman, „Zabrana upotrebe vatre i
vode" (Književna radionica Rašić, Beograd 2014) bio je u užem izboru za Ninovu nagradu. Treći roman „Srčanost“ izlazi 2016. godine takođe u Književnoj radionici Rašić. Ovaj roman, u prevodu na engleski jezik (Dead Game), bio je u širem izboru za nagradu „Vilijem Fokner“ za najbolji neobjavljeni roman na engleskom jeziku. Krajem 2019. godine objavio je prvu zbirku kratkih priča „Daleko od Menhetna“. Jedna od priča iz knjige, „Američka Java“, nagrađena je na Festivalu Evropske Kratke Priče (FEKP). Priča „Ratni zločinci“, koja se takođe nalazi u zbirci, objavljena je u engleskom prevodu (War Dogs), u najstarijem književnom časopisu u Americi Reed kao finalista nagrade „Džon Stajnbek“ za kratku priču. Godine 2023. godine „Paklena šljiva“ dobija svoje prvo zvanično izdanje u režiji Udruženja Nezavisnih Pisaca Srbije i ulazi u širi izbor za Ninovu nagradu.
<